Stigla nam je nova sezona Bridgertona i, ruku na srce, sve oči su bile uprte u istog brata. Ne najglasnijeg. Ne najodgovornijeg. Nego u Benedicta Bridgertona, muškarca koji je uvijek bio korak od skandala, a sada je napokon zakoračio u centar pažnje. No, nakon odgledane prve četiri epizode, emocije su pomiješane. Od “leptirića u trbuhu” došli smo do toga da želimo baciti daljinski u televizor.
Netflix i njihovo cjepkanje: Zašto nam to radite?
Prvo i osnovno – razalošteni smo. Netflixova nova strategija da sezonu od 8 epizoda dijeli na dva dijela je čisti mazohizam. Čemu to mrcvarenje? Taman kad se uživiš u tračeve Lady Whistledown, dobiješ “nastavit će se” šamarčinu. Bridgerton zaslužuje maratonsko gledanje, a ne ovo mrcvarenje na rate.
“Pepeljuga” zaplet i Benedictova loša dioptrija
Na balu pod maskama koji organizira Violet Bridgerton, pojavljuje se Sophie, mlada žena azijskog porijekla, stoji sama i – gleda u luster. Ne u umjetninu, ne u skulpturu, nego u j*beni komad stakla na stropu. Benedict je vidi, mozak mu stane, i on u sekundi odlučuje: “To je ona, moja srodna duša koja dijeli moju strast prema kristalnoj rasvjeti.” Wtf, Netflix?
Ali, moramo adresirati slona u sobi: kako je moguće da je Benedict kasnije ne prepoznaje? Sophie je jedna od rijetkih žena azijskog porijekla u Londonu, a na licu je imala samo fa*ing maskicu koja je pokrivala oči! Benedicte, srećo, vidio si joj lice, čuo si joj glas, poljubila te (da, ona njega, što je vrhunski potez!), a ti je kasnije u kući ne prepoznaješ jer nema masku? Ta razina “prozopagnozije” (nemogućnosti prepoznavanja lica) je za medicinsko promatranje, a ne za romantičnu seriju. Sindrom Clark Kent.
Problematični klišeji u četvrtoj sezoni
I tu dolazimo do tog famoznog “Pepeljuga” momenta koji je serija prožvakala i ispljunula bez imalo mašte. Shvaćam ja da je to baza priče, ali dajte – pa nismo u Disneyjevom crtiću. Taj “Pepeljuga” moment je odrađen previše doslovno. Umjesto da traže samo inspiraciju u toj dinamici moći i klasi, oni su prepisali cijelu zadaću od riječi do riječi: zla maćeha koja je tretira kao krpu, bježanje u ponoć dok sat otkucava i taj nesretni predmet koji ostaje iza nje kao jedini dokaz postojanja. Ovog puta, rukavica.
Fali mi onaj Bridgertonov pomak koji smo imali u ranijim sezonama, gdje su klišeji služili samo kao odskočna daska za nešto kompleksnije. Ovdje je sve ostalo na razini slikovnice. Da stvar bude gora, ta doslovna kopija Pepeljuge čini Benedicta još glupljim – on je kao fol umjetnik, čovjek koji živi od promatranja detalja, sjena i crta lica, a ne može spojiti dva i dva jer mu scenarij nalaže da bude slijep dok ne dođe trenutak za dramatično finale…
Benedictovo “svjetsko” s*anje u četvrtoj epizodi
I dok Sophie glumi Pepeljugu u kući obitelji Bridgerton, mi čekamo onaj sexy trenutak. I taman kad se u četvrtoj epizodi stvari krenu ozbiljno zahuktavati, kad kemija postane opipljiva… Benedict u*ere stvar. Ali onako, svjetski.
Njegova neodlučnost i društvena smušenost u ključnom trenutku doveli su nas do ruba živaca. Tip koji je godinama glumio liberalnog buntovnika odjednom se ponaša kao da nikad nije izašao iz mamine knjižnice.
Što rade ostali članovi obitelji?
Dok čekamo da se Benedict sabere, pratimo ostatak obitelji:
- Violet Bridgerton: Drago nam je da je mama napokon zadovolj(e)na , ali ono dodirivanje prstićima na klupici dok piju čaj? Lame.
- Francesca: Ona je priča za sebe. Dok se cijela obitelj Bridgerton bavi vrhunskim hedonizmom, ona ne zna što je pinnacle. Cijela familija se “se**a” uzduž i poprijeko, a ona izgleda kao da je zalutala s probe crkvenog zbora.
Što ja očekujem u nastavku? Ili, zapravo, čemu se još nadam…
- Prestanak filozofiranja, početak akcije
Dosta nam je metafora o umjetnosti, sjenama i svjetlosti. Benedicte, manje pričaj o lusterima, a više se bavi onime što se događa ispod plahti (ili na onom kuhinjskom stolu, nećemo biti izbirljivi). - Buntovnik mekog srca
Benedict se godinama fura na to da je “drugačiji” i “liberalan”. E pa, sad je vrijeme da to i dokaže. Očekivali smo svašta, a dobili ( do sada) ništa! Želimo ga vidjeti kako javno drži Sophie za ruku i pokazuje srednji prst cijelom Londonu. Manje skica u bilježnici, više skandala na ulici! - Edukacija sestre Francesce
Netko toj curi mora objasniti osnove biologije. - Velika gesta (bez rukavica)
Želimo scenu koja će nadmašiti ono stajanje na kiši. Neka pronađe Sophie, neka prizna da je ispao idiot (što i jest) i neka je odvede iz te kuće na način koji će natjerati čak i Lady Danbury da ispusti svoj štap od šoka.
I za kraj, meni osobno nedostaje prva sezona i Regé-Jean Page. I ne radi se tu samo o njemu osobno (iako nemamo ništa protiv, dapače!), nego o onoj akciji.
Gdje su nestali oni pogledi od kojih se topi ekran? Oni dodiri koji su bili bolesno sexy bez da su uopće skinuli odjeću? Prva sezona je imala taj “chili” faktor koji ove nove epizode pokušavaju dosegnuti, ali nekako zapnu na pola puta.
Iako je Bridgerton iz sezone u sezonu sve više lagana kamilica, i dalje ga volimo, zar ne? Gledat ćemo ga, psovat ćemo Benedictovu slabu dioptriju i željno iščekivati zadnje četiri epizode. Nadam se da će nam Netflix konačno vratiti na male ekrane onaj žar zbog kojeg smo se uopće zaljubili u ovu seriju.
P.S. Dok čekamo nove epizode, provjerite koji su vam ključni trenutci treće sezone Bridgertona možda promaknuli, istražite koje nam još uzbudljive serije stižu u 2026. ili se ugrijte uz Heated Rivalry, naslov koji trenutno nudi sav onaj “chili” faktor koji nam u Benedictovoj priči trenutno nedostaje.
