Dok smo se prvi put uspinjali uskim bračkim kalama prema etno-eko selu Dol, dočekao nas je miris prženih oraha i pečenog šećera. Već pri samom ulasku u selo postalo nam je jasno da prisustvujemo jednoj od najautentičnijih večeri na Jadranu. Naša je redakcija 14. kolovoza posjetila jubilarnu, 15. Noć hrapoćuše. Ova manifestacija je posvećena čuvenoj dolskoj torti, zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske čiji izgled neodoljivo podsjeća na gubi i hrapavi kamen hrapoćušu.
Ono što je prije petnaest godina započelo kao skromna lokalna fešta s tek osam torti i nekoliko improviziranih stolova, ove je godine ponovno dokazalo koliko je preraslo lokalne okvire. Ovogodišnji organizatori su Udruga za zaštitu starina, kulture i starih običaja te ekologiju „Hrapoćuša“, Centar za kulturu Brač i TZ Općine Postira.
Noć hrapoćuše: sa Spila na Zog
Glavna novost ovogodišnjeg izdanja bilo je izmještanje gastro štandova sa središnjeg trga Spile na prostraniji i funkcionalniji prostor zvan Zog. Odluka se pokazala kao pun pogodak.
— Ovom promjenom smo dobili više prostora, bolju protočnost i ugodniji ambijent, a ponuda delicija bila je najveća dosad. — potvrdili su zadovoljni organizatori iz Udruge „Hrapoćuša“.
Na Zogu su se nanizali štandovi lokalnih OPG-ova. Posjetitelji su u opuštenoj atmosferi kušali i kupovali domaće sireve, pršut, pčelarske proizvode, brački varenik, likere te vrhunska flaširana vina. Udruga je na svom štandu ponudila čitavu lepezu starinskih kolača, dok je kruna večeri, naravno, bila sama torta hrapoćuša.
Prostor su dodatno oplemenili umjetnošću. Lokalni slikari svoja su platna izložili izravno na autohtonim kamenim suhozidima i gomilama, stopivši likovni izraz s prirodom i arhitekturom Dola. Spojevi toplih svjetiljki i grubih kamenih zidova Dola stvorili su kulisu koja izgleda poput najljepših scenografija na Pinterestu.
Najmlađi su se u međuvremenu na otvorenome upoznavali sa starim dolskim igrama. Osim drvenih balota, probali su igre guranja kola i krpenjače.
Slatka skulptura od kamena, oraha i šećera
Da se dobar glas o Dolu daleko čuje, potvrdili su nam i sami posjetitelji koje smo zatekli u ugodnom razgovoru uz komad Hrapoćuše.
— Dolazimo iz Splita već treću godinu zaredom. Nema one zagušljive gužve, a sve je na dlanu. Probali smo varenik i uzeli domaće vino. Torta je bila za prste polizat. Radi nje se isplati čekati u redu cijelu godinu. — rekla nam je oduševljena posjetiteljica Željana.
Svaki komad Hrapoćuše nosi bogat, hrskavi sloj pečenih oraha i karameliziranog šećera koji doslovno pucketa pod prstima. U sredini krije se sočan biskvit bogat domaćim žumanjcima i aromama agruma.
Torta svojim izgledom vjerno oponaša hrapave, crvenkaste stijene hrapoćuše koje natkriljuju selo Dol. Recept se stoljećima strogo čuva i prenosi s koljena na koljeno, a svaka ga domaćica obogaćuje onim najvažnijim tajnim sastojkom — strpljenjem. Upravo zbog te neraskidive veze s identitetom mjesta, hrapoćuša je s pravom zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Rekordna posjećenost
Rekordan broj posjetitelja preplavio je Dol. Unatoč gužvi, cjelokupni kulturni program zadržao je iznimnu kvalitetu i mjeru. Uz dolsku poeziju, predstavljena je i knjižica autora Nikole Dominisa o dvjestogodišnjoj ljubavnoj priči između kćeri bračkog kneza i domaćeg seljaka.
Glazbeni dio večeri otvorila je zadarska klapa Munita. Njihova vrhunska izvedba i harmonični glasovi idealno su se uklopili u prirodni akustični ambijent dolskih stijena. Nakon njih, pozornicu je preuzela grupa Academic koja je hitovima držala rasplesanu publiku sve do jutra.
— Nama nije cilj samo napraviti dobru feštu, već da se svi osjećaju dobro, i oni koji organiziraju i oni koji dolaze. — poručuju iz Udruge.
Svoje zadovoljstvo nisu skrivali ni sami mještani koji već tjednima pripremaju selo za ovu večer.
— Srce ti bude puno kad vidiš pun Dol ljudi s osmijehom na licu. Dok je Dola, bit će i Hrapoćuše! — dodao je kroz smijeh jedan od starijih mještana.
Slatki okus tradicije nosi nevjerojatnu snagu okupljanja. Ovo događanje u Dolu je odličan primjer kako se čuva identitet malog otočkog mjesta. Ako još niste čuli za Noć hrapoćuše, zabilježite polovicu kolovoza u svoje kalendare za sljedeću godinu. Vjerujemo da ćete, baš kao i naša redakcija, kući ponijeti jedan sasvim poseban doživljaj, zajedno s mrvicama najslađe bračke hrapoćuše.
