Klimatske promjene više nisu teorija iz dokumentaraca – postale su naša ljetna stvarnost. Svjedočimo olujama koje u nekoliko minuta odnose krovove i pretvaraju ulice u prave bujice. Dok gledamo te dramatične prizore, prirodno se nameće pitanje: koliko je naša zgrada zapravo sigurna?
Kako bismo doznali u kakvom su stanju naše nekretnine i kako se pripremiti za iduće nevrijeme, razgovarali smo sa Sašom Perkom, magistrom inženjerom građevinarstva. Njegovi savjeti i upozorenja jasno pokazuju da se naš odnos prema zgradama mora hitno promijeniti.
Zgrade građene za prošlo stoljeće
Velik dio stambenih zgrada u Hrvatskoj građen je u vremenima kada su vremenske prilike bile znatno blaže. Danas te zgrade plaćaju danak zastarjelim normama i nedostatku održavanja.
“Postojeći građevinski fond projektiran je prema normama koje su odražavale klimu prošlog stoljeća, pa nas današnje vrijeme redovito ‘iznenađuje’ pojama koje statistički više nisu iznimka”, objašnjava Saša Perko.
Kratka, ali iznimno intenzivna ljetna nevremena najgora su za neodržavane objekte. Upravo su loši tehnički detalji na krovovima i fasadama razlog zašto svjedočimo letećim crijepovima i otkinutim komadima zgrada usred gradova.
Zašto nam podzemne garaže postaju smrtonosne zamke za imovinu?
Problem s kojim se suočavaju mnogi vlasnici novih stanova jesu poplavljene podzemne etaže i garaže. Budući da su to najniže točke svakog objekta, sva se voda prirodno slijeva u njih čim javna odvodnja zakaže. Glavni krivac? Prekomjerna betonizacija.
Kako riješiti ovaj problem bez megalomanskih zahvata na gradskoj kanalizaciji? Perko predlaže pametnija urbanistička rješenja:
- Zadržavanje prirodnog terena: Kvalitetni planovi moraju propisivati postotak zelenih površina na parceli kako bi tlo moglo upiti vodu.
- Zeleni krovovi s drenažom: Moderni zeleni krovovi imaju drenažno-retencijski sloj koji privremeno zadržava višak vode i polako ga otpušta, čime se smanjuje pritisak na sustav odvodnje.
Zašto stradavaju i potpuno nove fasade?
Mnoge iznenadi kada u vijestima vide da je oluja uništila krov ili ogulila fasadu na zgradi koja je tek useljena. Odgovor leži u fizici vjetra, ali i u propustima tijekom gradnje.
Vjetar najjače djeluje na rubovima krovova i na uglovima fasada. Na tim mjestima stvara se jak podtlak koji elemente doslovno usiše prema van i prema gore.
Ako projekt nije precizno definirao detalje pričvršćivanja ili ako su majstori na terenu loše odradili posao bez pravog nadzora, vjetar će pronaći slabu točku i otkinuti cijelu plohu.
Od limenih krovova do solarnih panela
Iskustvo s terena pokazuje da svaka katastrofalna šteta počinje na nekom sitnom, lokaliziranom mjestu – obično u kutu zgrade s kojeg udara vjetar.
- Efekt poluge: Kada vjetar podigne samo jednu ploču ili rub, stvara se efekt poluge koji lančanom reakcijom nosi ostatak konstrukcije.
- Laki limeni krovovi: Izuzetno su osjetljivi jer vjetar lako zalazi ispod njih i stvara ogroman podtlak.
- Solarni paneli: Bez obzira jesu li na tlu ili na krovu, ako nisu savršeno sidreni, postaju laka meta za snažne udare vjetra.
Ne čekajte da počne prokišnjavati
Ranjivost svake zgrade ovisi o tri ključna faktora: arhitekturi, izvedbi i održavanju. Dok na prva dva ne možete utjecati ako ste stan kupili gotov, održavanje je u potpunosti u rukama suvlasnika. Nažalost, u Hrvatskoj i dalje vlada reaktivni pristup – problemi se rješavaju tek kada šteta nastane.
Zgrada se mora održavati planski. Preventivni pregled jednom godišnje sprječava višemilijunske troškove nakon oluje.
Začepljeni žlijebovi, mikropukotine na fasadi kroz koje ulazi vlaga i oštećena limarija prve su točke popuštanja u nevremenu. Redoviti pregled ovlaštenog inženjera otkrit će te probleme dok su još nevidljivi oku laika.
Kako zaštititi zgradu od nevremena kroz EU fondove?
Najveća prepreka za stanare uvijek su financije. Srećom, rješenje za sigurniju zgradu može se povezati s energetskom učinkovitošću.
Kroz NPOO i EU fondove redovito se otvaraju natječaji za energetsku obnovu zgrada uz sufinanciranje od 60 do 80%. Važno je znati da energetska obnova ne donosi samo uštedu na računima, već obuhvaća i potpunu obnovu fasade, hidroizolacije i krovne limarije.
Ulaganjem u obnovu ne samo da podižete tržišnu vrijednost svoje nekretnine, već osiguravate miran san i sigurnost za sebe i svoju obitelj prije iduće velike oluje.
