Prvi dan u znaku Barbierija, Koščeca i Monike Hercegž
Nakon što je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek jučer, u srijedu, 23. rujna otvorila deveti Mediteranski festival knjige, počeo je teći i službeni program. Festival se do 29. rujna održava u Velikoj dvorani Sportskog centra Gripe u Splitu.
Uvodni dio dogodio se već tijekom jutra čitaonicom za najmlađe. Uslijedilo je predstavljanje slikovnice „Mačka Lada i Lado”. Djeca su se na MFK-u okušala i u plesanju narodnih plesova zajedno s plesačima ansambla Lado.
Odavanje počasti Veljku Barbieriju
Popodnevni program počeo je odavanjem počasti nedavno preminulom književniku i gastro-piscu Veljku Barbieriju. O njemu su govorili novinar Siniša Vuković i ugledni chef Hrvoje Zirojević.
Oni su se prisjetili svojih druženja s Barbierijem te iskustava iz njegovog književnog i gastronomskog života. Zirojević se prisjetio suradnje u kuhinji, a Vuković druženja na kulturnim događanjima. Iz toga proizlaze brojni Barbierijevi interesi i teme kojima se bavio kroz svojevrsno istraživanje Mediterana.
Program Disku(r)sija i njemačka prevoditeljica u Splitu
Potom je na bini u Velikoj dvorani predstavljen program Disku(r)sija. Ovogodišnja gošća je njemačka književna prevoditeljica Marie Alpermann. Voditeljica programa Maja Vrančić predstavila je ovaj projekt koji ugošćuje književnike i umjetnike. Kroz rezidencije u Splitu dosad ih je prošlo više od 250.
Dio programa je i mreža Traduki, usmjerena ponajviše na prevoditelje. Vrančić je istaknula potporu Ministarstva kulture i medija, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Rezultat su brojne knjige, tri filma te šest fotografskih izložbi kojima je zajednički nazivnik Split.
Marie Alpermann prvi je put u Splitu i Dalmaciji. Unatoč tome, dosad je prevodila s hrvatskog jezika, pa i knjige na splitskom govoru. Živjela je i radila u drugim zemljama regije, ali i u Ukrajini i Rusiji. Priznala je da nije planirala biti književna prevoditeljica. Volontirala je u nevladinom sektoru, no shvatila je da voli raditi s književnicima i njihovim tekstovima. Od hrvatskih autora prevodila je Dubravku Ugrešić, Mašu Kolanović i Noru Verde, okušavši se u prozi, poeziji i dramama.
Novi tehno-triler Marinka Koščeca
Prvo novo književno djelo predstavljeno na 9. MFK-u bio je roman Marinka Koščeca „Preko mosta” (VBZ). Promotor Srećko Jurišić naglasio je kako je malo ljudi koji se bave pisanjem, prevođenjem, znanstvenim radom i predavanjem na sveučilištu. Autor je do sada objavio osam nagrađivanih romana. Novo djelo Jurišić je nazvao tehno-trilerom koji ga je osvojio pažljivim korištenjem jezika u vremenima njegovog „škopljenja”.
Koščec je duhovito rekao da ga je vodila krilatica „neuspjeh oslobađa”, jer je shvatio da neće postići veliki komercijalni uspjeh. Dodao je da ga je inspirirao pojam krize u kojoj praktički oduvijek živimo. Bilo mu je nelogično imati junaka Janka koji nije u nekakvoj krizi.
„Možda više nego i u jednoj knjizi dosad pokušavao sam što bolje vizualno dočarati prostor i graditi ga, kao da pišem film. Događalo se da uistinu uživam čak i u pisanju scena nasilja, premda se izrazito bojim nasilja”, kazao je Koščec.
Autor se želio pozabaviti vlastitim i obiteljskim identitetom te povratkom na mjesta podrijetla. Roman se bavi i suvremenim strahovima te „teorijama zamjene” stanovništva. Uvode se likovi stranih radnika koji spašavaju od propasti selo Zdrvlje duboko u šumi. Oni predstavljaju novovjeke gastarbajtere koji zahvaljujući tehnologiji ostaju u vezi s obiteljima, ali izvan društva u koje su se doselili.
Monika Herceg: Kronika siromaštva, nasilja i izbjeglištva
Prvi dan završio je predstavljanjem jednog od medijski najeksponiranijih romana godine, „Ovdje počinje šuma” (Fraktura). To je prvo prozno djelo Monike Herceg, a predstavio ga je urednik programa MFK Kruno Lokotar.
S obzirom na to da je podnaslov romana „knjiga prva”, Herceg je rekla da još uvijek promišlja nastavak priče. Lokotar je istaknuo da je roman sastavljen od ulomaka, dok je autorica objasnila da je pisala o životu djeteta koje odrasta u siromaštvu i nasilju.
„Za mene je ovdje svijet upotpunjen, opisano je djetinjstvo koje djevojčica pokušava preživjeti. Ni jedno djetinjstvo nije lako, jer ovisi o istinama koje nam drugi kažu, a u romanu je istaknuta ravnodušnost, i ta djevojčica ne može procijeniti koliko je njezino djetinjstvo problematično”, kaže autorica.
Transgeneracijska trauma i usmena predaja
Lokotar dodaje da roman govori o zaključanosti obitelji u tri generacije. Prisutni su atipični elementi poput transgeneracijske traume i činjenice da je obitelj na rubu pismenosti. Monika Herceg navodi da je zato pisala o iskustvima koja se prenose jedino usmenom predajom, koja nije uvijek uvjerljiva i točna.
„Naše sjećanje često nije sjećanje, nego se tiče nečije sposobnosti pričanja priča, pa se dijete može osjećati izgubljenim u svemu tome”, ističe autorica.
Ovo je i roman o izbjeglištvu od rata te traumi neznanja o tome gdje je zapravo dom. To proizlazi i iz njezinog osobnog iskustva dječjeg izbjeglištva s okupirane Banije. U uvjetima ekstremnog siromaštva mnogi nalaze izlaz u alkoholu, iz kojeg često proizlazi nasilje, a mnogi nisu svjesni da takvi životi postoje.
Stigmatizacija žrtava i važnost slušanja djece
„Žene u tim krajevima nisu emancipirane, nemaju zaposlenje, a mnoge čak i kad to žele ne mogu izaći iz kruga nasilja. Govoriti o tom trpljenju važno je da bismo ga osvijestili. Kad ste siromašni ili žrtva nasilja, često ćete se skrivati jer društvo stigmatizira ljude koji kroz to prolaze”, navodi Herceg.
Istaknula je i zabrinjavajuću statistiku prema kojoj je svako peto dijete bilo žrtva nasilja. Presude za nasilje u najvećem se broju dogadjaju tek ako počinitelj prizna krivnju. Htjela je pokazati da dijete, bez jezika i iskustva, zapravo ne razumije što mu se događa.
„Zato o našem društvu puno govori želimo li čuti dijete koje nam govori da je žrtva nasilja. Jako je bitno vjerovati djeci, bez obzira što ona ne mogu opisati što im se točno događa. Željela sam navesti čitatelja da shvati što se tom djetetu događa, bez da im moramo ‘nacrtati’”, zaključila je.
Što nas čeka danas, drugoga dana festivala?
Drugoga dana posjetitelje najprije čeka panel s djecom „Velike riči malih ljudi” uz moderiranje Kate Bošković. Uslijedit će promocije slikovnica „Straško Strah” Lade Tomšić i „Od malih ruku do velikih djela” Iris Marinović i Lucije Ečim, praćena predstavom Nine Vidan.
U popodnevnom programu slijedi predstavljanje knjige Dade Batinić „Makar – pedalj cilog svita”, a potom i zbirke tekstova Miljenka Smoje o Pisku „Libret o našem malom portu”. Na MFK stiže i talijanska književna zvijezda Daniele Mencarelli s knjigom „Sve traži spas”. Program drugog dana zaključit će Boris Dežulović s novim romanom „Tko je taj čovjek?”.
